Svjetska zdravstvena organizacija u svom je istraživanju navela podatak da je mentalnim i nervnim poremećajima, kao depresijom i sličnim bolestima, pogođeno 400 miliona ljudi u svijetu i da je ovaj broj stalno u porastu. Iako je danas depresija na petom mjestu među uzročnicima smrti, ova organizacija smatra da će do 2020. godine dostići drugo mjesto među uzrocima smrti i invalidnosti u čitavom svijetu, nakon srčanih bolesti. Ova velika raširenost depresije u svijetu izaziva zabrinutost i smatra se od jednom od najopasnijih i najviše proširenih bolesti ovog vremena.Procenat depresije u mjestima u kojima se praktikuje islam vrlo je nizak, a u neislamskim mjestima i mjestima gdje se ne praktikuje islam taj je broj veoma visok. Čvrstoća u vjeri, čuvanje namaza, ustrajnost u zikru i dovi, najbolji su lijek za depresiju. Kada se osvrnemo na izvještaj o depresiji ove svjetske organizacije, vidjet ćemo da su žrtve ove bolesti većinom Amerikanci, stanovnici zapadnog Pacifika i Japanci, dok je najmanje oboljelih na Afričkom kontinentu, što jasno znači da je depresija veoma malo prisutna u muslimanskim sredinama. U istom izvještaju navodi se da od deset miliona pokušaja samoubistva, milion slučajeva je sa smrtnim završetkom.Ipak, najviše samoubistava se izvrši u bivšim republikama Sovjetskog saveza, na čelu sa Rusijom, gdje većina stanovništva pati od ekonomske i socijalne krize. Iz navedenog zaključujemo da je depresija jedna od ubojitih bolesti, a to iz razloga što 15% ljudi okonča život samoubistvom. Također, istraživanja su pokazala da je 50% svih samoubistava posljedica depresije i da su tako i dijagnosticirana.Islamski program liječenjaU islamu se nalazi lijek za depresiju i druga duševna oboljenja, što se jasno ogleda u riječima Poslanika, alejhis-selam: ”Allah nije spustio bolest a da za nju nije spustio i lijek: poznaje ga ko poznaje, a ne poznaje ko ne poznaje.” (Bilježi Imam Ahmed, a hadis je vjerodostojan, vidjeti: Medžmeuz-zevaid od Hajsemija) Ovo se odnosi kako na tjelesne, tako i na duševne bolesti, te čak obuhvata pojedinačne i društvene bolesti, sve su one izlječive samo ako se pogodi lijek. Mi muslimani smo najmanje pogođeni duševnim bolestima, od kojih je i depresija, mada je također ovo oboljenje prisutno i kod nas u malom broju, ali lijek se krije u ”kur’anskoj apoteci”.Ovaj recept je sažet u nekoliko koraka:● Prihvatanje Uzvišenog Allaha za Gospodara i okretanje ka Njemu, traženje zaštite kod Njega, nada u Njegovu dobrotu i milost, nada da neće biti prepušten sam sebi i da se prepusti Allahu u potpunosti, te da zna da je On milostiviji prema njemu od njegove majke i oca, i da nikad ne gubi nadu u Njegovu milost: “Samo nevjernici gube nadu u Allahovu milost.” (Prijevod značenja Jusuf, 87.)Allahu nije teško otkloniti nijednu bolest, nijedan problem, bio on fizički ili psihički. Koliko je On bolesnih izliječio, siromašnih obogatio, propalih spasio, zalutalih uputio, slabih ojačao, jer Njemu Uzvišenom ne promiče ništa ni na Zemlji ni na nebu. Zar ne znamo kako je otklonio brigu od Jakuba, alejhis-selam, i sastavio ga sa njegovom djecom kada je Jakub rekao: “Ja tugu svoju i jad svoj pred Allaha iznosim“ (prijevod značenja Jusuf, 86) i: “Ja se neću jadati, nadam se da će mi ih Allah sve vratiti; uistinu On sve zna i mudar je” (prijevod značenja Jusuf, 83).
Zar nismo obaviješteni kako je otklonio nevolju od Ejuba, alejhis-selam, nakon duge bolesti: “I Ejjubu se, kada je Gospodaru svome zavapio: ‘Mene je nevolja snašla, a Ti si od milostivih najmilostiviji!’ – odazvasmo i nevolju mu, koja ga je morila, otklonismo i vratismo mu, milošću Našom, čeljad njegovu i uz njih još toliko i da bude pouka onima koji se Nama klanjaju.” (prijevod značenja El-Enbija, 83-84.)Ovo povjerenje prema Allahu, subhanehu ve te’ala, je početak liječenja, svjetiljka koja osvjetljava put, da čovjek svoja djela stavi pred Allahova vrata, jer Allah, azze ve dželle, nije vratio nikoga ko je pokucao na Njegova vrata, pogotovo ako je onaj koji upućuje dovu prijeko potreban.● Namaz je najbolja opskrba za dušu. Najčešće čemu musliman pribjegava u teškim momentima i prilikom depresije je namaz. U namazu musliman stoji pred svojim Gospodarom iz strahopoštovanja i ponizan. To je snaga za mu’mina u ovoj životnoj borbi, daje mu snagu duha i psihičku energiju u susretu sa životnim nedaćama. Kaže Uzvišeni: “O vjernici, tražite sebi pomoći u strpljivosti i obavljanju molitve! Allah je doista na strani strpljivih.” (Prijevod značenja El-Bekare, 153.) Kada bi Poslaniku, alejhis-selam, bilo teško, požurio bi na namaz.● Od stvari koje muslimanu pomažu u izlasku iz stanja depresije i tjeskobe svakako je ulaganje truda u pomaganju ljudima, naročito slabima, kao npr. jetimima, siromasima, hudovicama, invalidima i drugima njima sličnim, te unošenje sreće u njihova srca. Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je neko od ashaba upitao: ”O Allahov Poslaniče, ko je od ljudi najdraži Allahu?“ Pa je on, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:”Allahu najdraži čovjek je onaj koji je najkorisniji ljudima. I Allahu najdraže djelo je radost koju doneseš muslimanu, ili da od njega otkloniš tugu, ili da za njega vratiš dug, ili da od njega odagnaš glad. A da idem sa svojim bratom muslimanom kako bih mu pomogao pri nekoj potrebi draže mi je nego da čitav mjesec provedem u džamiji u itikafu.Onaj ko suzdrži svoju srdžbu, Allah će mu prikriti njegovu sramotu. Onaj ko obuzda svoj bijes koji je, da je htio, mogao ispoljiti, Allah će mu na Kijametskom danu ispuniti srce zadovoljstvom. Onaj ko bude išao kako bi svom bratu muslimanu pomogao u nekom poslu i na tom ostao sve dok to ne obavi, Uzvišeni Allah će mu učvrstiti njegove noge onda kada noge budu posrtale. A doista ružan moral (ahlak) upropaštava djelo kao što sirće upropaštava med.“ (Ovaj hadis šejh Albani, rahimehullah, ocijenio je hasenom (dobrim) u ”Sahihul-džami” pod brojem 176, kao i u ”Silsiletus-sahiha” pod brojem 906.)
Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, dove također su lijek za tjeskobu i depresiju. Postoji mnogo zikrova i dova koje se uče prilikom tuge, brige i teškoće ili kako mi nazivamo u našem vremenu “depresije” ili “anksioznog poremećaja”. Ibn Kajjim, rahmetullahi alejhi, u svom poznatom djelu ”Za’dul-me’ad” u poglavlju u kojem govori o Poslanikovoj, alejhis-selam, uputi prilikom liječenja raznih bolesti i o liječenju zabrinutih i tužnih, kaže da je lijek za to sadržan u zikrovima i dovama koje su veza i najveća sprega čovjeka sa njegovim Gospodarom, subhanehu ve te’ala.Evo nekih od njih:”La ilahe illellahul-alimul-halim, la ilahe illellahu rabbul-‘aršil-‘azim, la ilahe illellahu rabbus-semavatis-seb’i, ve rabbul-‘aršil kerim“, što u prijevodu znači: ”Nema božanstva mimo Allaha, koji sve zna, i Blagog. Nema božanstva mimo Allaha, Gospodara uzvišenog Arša, Nema božanstva mimo Allaha, Gospodara sedam nebesa i Gospodara uzvišenog Arša”.Također u Sunenu od Ebu Davuda se prenosi od Ebu Bekreta, radijallahu anhu, da je Poslanik, alejhis-selam, rekao: ”Dova za tugu i potištenost je: ‘Allahumme rahmeteke erdžu, fe la tekilni ila nefsi tarfete ‘ajn ve aslih li še’ni kullehu, la ilahe illa ente”’, što u prijevodu znači: ”Gospodaru moj! Nadam se Tvojoj milosti, nemoj me ostavljati samom meni koliko jedan treptaj oka, popravi moje stanje, nema božanstva mimo Tebe.“Preporuke za otklanjanje depresijeU šerijatu su navedene i sugerirane mnoge preporuke za liječenje i otklanjanje depresivnosti:● Pored čvrstog vjerovanja, činjenje dobrih djela.● Činjenje djela koja će muslimana očistiti od grijeha, očistiti srce i uzdignuti na visoke stepene.● Spoznaja stvarnosti dunjaluka, da je on prolazan i da je uživanje na njemu kratko.● Težnja za Poslanikom, alejhis-selam, kao uzorom, a on je bio najviše iskušavan.● Da naša briga bude ahiret, pa će nam tako Allah dati i ovaj svijet.● Često sjećanje na smrt, koja sprečava mnoge užitke.● Često upućivanje dove Allahu, subhanehu ve te’ala.● Često donošenje salavata na Poslanika, alejhis-selam.● Čvrst oslonac na Allaha i prepuštanje stvari Njemu, azze ve dželle.● Trud i briga za radom u današnjem danu i oslonac na Allaha po pitanju budućnosti.● Često spominjanje Allaha, jer to donosi smirenost, proširuje prsa i otklanja brigu i tugu.● Da znamo da poslije nevolje dolazi i olakšica, te da poslije tjeskobe dolazi i izlaz iz nje.● Savjetovanje sa učenim i traženje njihovog mišljenja za postojeće probleme.
Izvor: islamski časopis El-Asr br. 51
