Menstrualni ciklus (hajz)
Nema nedoumice da ženi u toku menstrualnog ciklusa nije dozvoljeno postiti, te da joj je naređeno da isti broj propuštenih dana posta naposti nakon ramazana. Ono što dovodi žene u dilemu jeste česta poremećenosti menstrualnog ciklusa koja se pojedinim ženama javlja u ramazanu, tako da ciklus ili traje duže ili kraće od uobičajenog ciklusa što ženama stvara nedoumicu u pogledu posta i napaštanja ovih „sumnjivih dana“. U ovim situacijama, žene nisu sigurne da li uopće to računati kao ciklus ili kao eventualnu sukrvicu, hormonalni poremećaj i slično. U tom smislu treba naglasiti da je ulema postavila uvjete prema kojima će se žene orijentirati prilikom računanja svoga ciklusa. Naime, prema hanefijskom mezhebu menstrualni ciklus traje od 3 dana do 10 dana (ciklus varira od žene do žene). Ovaj stav je zasnovan na hadisu kojeg bilježi al-Darekutni od Ebu Umame da je Poslanik, s.a.v.s, kazao: „Najkraći period menstrualnog ciklusa kod žene koja ima menstrualni ciklus, bilo djevice ili razdjevičene žene je tri dana, a najduži deset dana. Ono što prekorači ove dane je istihaza“ (Sunen al-Darekutni I, 2001, hadis 60/834, str. 485). Dakle, ukoliko bi ciklus trajao kraće od 3 dana (ovo podrazumijeva tri puna dana, tj. 72 sata) ili duže od 10 dana (10 punih dana, tj. 240 sati) to se neće smatrati menstrualnim ciklusom te je u slučaju da ciklus prekorači 10 dana potrebno okupati se i postiti jer se jedanaesti dan neće smatrati menstrualnim ciklusom već istihazom (posebna vrsta krvarenja ili sukrvice izazvana bilo određenom bolešću, hormonalnim poremećajem ili drugom bolešću) koja ne oslobađa posta. Oni dani posta koji su izostavili u toku ciklusa treba napostiti, dok dane posta sa istihazom nije potrebno napaštati niti za iste plaćati fidju. Dani čistoće unutar jednog menstrualnog ciklusa Nerijetko se dešava ženama da u toku jednog menstrualnog ciklusa koji nije prekoračio deset dana, recimo 5. dan ciklusa, menstrualno krvarenje prestane na dan, dva ili više, pa se ponovo javi. Ovakve situacije često zbunjuju žene koje bivaju nesigurne da li ove dane treba tretirati kao dijelom ciklusa koje treba napostiti ili kao dane čistoće koje ne treba napaštati. Prema hanefijskom mezhebu menstrualni ciklus ne podrazumijeva krvarenje bez prekida. Jedini ispravni prestanak krvarenja ili vrijeme čistoće jeste ono između dva krvarenja a ono traje najkraće 15 dana a nema ograničenja za najduži period čistoće, što znači da će se i svi čisti dani koji se eventualno javljaju unutar jednog uobičajenog perioda menstrualnog ciklus ubrajati u vrijeme jednog menstrualnog ciklusa i za taj period je potrebno napostiti sve dane posta uključujući i dane čistoće. Primjera radi, ako bi se ženi pojavio menstrualni ciklus dva dana, a potom uslijedilo 5 dana čistoće, pa opet jedna dan menstrualnog krvarenja, menstrualni ciklus bi se računao da je trajao svih 8 dana te je sve dane potrebno napostiti. Također, dešava se i da se, pak, u toku ciklusa krvarenje javlja sporadično, svaki dan pomalo krvarenja ili sukrvice. Ovo se, također, ubraja u menstrualni ciklus ukoliko je ispunilo uvjete ciklusa, tj. da je uslijedilo nakon 15 dana čistoće, te da nije trajalo manje od 3 dana i duže od 10 dana menstrualnog ciklusa (Tuhmaz, Hanefijski fikh I, 2002, str. 145-146). Smeđi, žuti i slični sekreti u toku menstrualnog ciklusa U menstrualni ciklus ubrajamo krv, sukrvicu i sekrete sljedećih bolja: crna, crvena, žućkasta, zelenkasta, boja prašine i zamućene vode pod uvjetom da se javljaju unutar jednog menstrualnog ciklusa. Dakle, svi sekreti koji se javljaju prije pojave bijelog iscjetka se ubrajaju u menstrualni ciklus. Ovo se argumentira predajom koju bilježi imam Malik, r.a., da su žene slale Aiši, r.a., higijenski uložak od pamuka na kojem je bilo žućkasti sekret te je pitale da li se mogu okupati, pa im je odgovarala: „Ne žurite (sa kupanjem) dok ne vidite bijeli iscjedak“ (Malik b. Enes, Muvetta’ I, 1985, hadis br. 27/97, str. 59). Dakle, u slučaju da se neki od ovih sekreta pojavi prije čistoće ti dani se neće ubrajati u čistoču, niti će se eventualni post ovih dana računati u post već ih je potrebno nadoknaditi.
Prestanak menstrualnog ciklusa, također, može da izazove sumnje kod žena u pogledu nastavka posta nakon čišćenja. Žene se ponekada nađu u dilemi šta činiti nakon što je ciklus prestao u toku dana kojeg nisu počele postiti, tj. da li se ostatak dana može mrsiti ili je neophodno postiti? Prema hanefijskom mezhebu, osoba kojoj u toku dana prestane razlog zbog kojeg može mrsiti, kao npr. da ženi u toku dana prestane ciklus ili postporođajno krvarenje treba da se suzdržaje „od stvari koje kvare post sve dok sunce ne zađe iz poštovanja prema svetosti ramazana“ (Tuhmaz, Hanefijski fikh 1, 2002, str. 546; Al-Razi, Tuhfetu-l-muluk fi fikhi mezhebi-l-imam Ebi Hanife, 1997, str. 147; Al-Razi, Muhtasar ihtilafi al-ulema’: Tasnif Ebi Dža’fer al-Tahavi II, 1996, str. 25). Ovaj dan, svakako, treba napostiti, jer je žena pola dana mrsila. Prestanak ciklusa prije zore ili malo poslije zore Ukoliko bi žena primjetila čistoću prije zore dužna je da posti taj dan čak iako se nije uspjela okupati prije zore, jer čistoća nije uvjet valjanosti posta, s tim da ne treba odgađati kupanje do izlaska sunca jer se odgađanjem kupanja propuštaju namazi i žena je za to griješna (Tuhmaz, Hanefijski fikh 1, 2002, str. 480). Ovo se argumentira predajom koju Buharija bilježi od Aiše, r.a., koja je kazala: „Vjerovjesnika, s.a.v.s., zora je zaticala uz ramazan kao džunupa, i to ne od sanjanja, pa bi se on okupao i postio“ (Sahihu-l-Buhari: Buharijeva zbirka hadisa II, 1930. hadis, str. 98). Ukoliko bi se, pak, čistoća javila i trenutak poslije zore, post ne bi bio valjan i dužnost je napostiti ga. Postporođajno krvarenje (nifas) Postporođajno krvarenje u šerijatskom pravu može da traje najkraće nekoliko momenta od porođaja (bilo prirodnog, porođaja carskim rezom ili spontanim pobačajem) do najduže 40 dana. Postporođajno krvarenje može da traje i kraće od 40 dana. Često žene pretpostavljaju da je trajanje postporođajnog krvarenja 40 dana, te tako izostavljaju ramazanski post i namaze do isteka 40 dana od porođaja, bez obzira na prestanak postporođajnog krvarenja (nifasa). To je pogrešno razumijevanje nifasa, te ženi kojoj je postporođajno krvarenje prestalo prije prestanka četeresnice nije dozvoljeno da mrsi, već je dužna da se nakon pojave čistoće okupa i posti. U period postporođajnog krvarenja ubrajamo, kao i u slučaju menstrualnog krvarenja, sekret svih boja osim bijele boje.Ona žena koja je iz neznanja mrsila i kada je postporođajno krvarenje prestalo prije navršetka 40 dana misleći da treba sačekati istek 40 dana, dužna je da se pokaje te da isti broj propuštenih dana naposti ako nije imala ispriku dojilje. Trudnica i dojilja Također, trudnica ili dojilja koja se boji za svoje ili zdravlje svoga djeteta, ima opravdanje da ne posti tokom perioda trudnoće ili dojenja. To se argumentira predajom koja se prenosi u četiri sunena od Enesa ibn Malika al-Ka’bija, r.a., da je Allahov Poslanik rekao: „Allah je oslobodio putnika posta i pola namaza, a trudnicu i dojilju oslobodio je posta“ (Tuhmaz, Hanefijski fikh I, 2002, str. 545). Ovo stanje je ne oslobađa obaveze napaštanja istog broja dana koliko je izostavila bez obaveze plaćanja fidje. Ovdje treba napomenuti da dojilji koja može hraniti dijete nečim drugim osim svojim mlijekom (u slučaju kada je dijete veće) nije dozvoljeno da mrsi. Ukoliko, pak, dojilja ima preporuku doktora da isključivo doji zbog bolesti djeteta ili slično, dozvoljeno joj je da mrsi (Tuhmaz, Hanefijski fikh I, 2002, str. 545).
Što se tiče redosljeda napaštanja, prema hanefijskoj pravnoj školi propušteni dani se mogu napostiti jedan za drugim neprekidno, ali se mogu napaštati i s prekidima shodno mogućnostima i okolnostima osobe (Al-Razi, Muhtasar ihtilafi al-ulema’: tasnig Ebi Dža’fer al-Tahavi II, 1996, str. 20). Ovo stanovište se argumentira predajom koju bilježi al-Bejheki u svom Sunenu u predaji br. 4/286 od Umm Hani da ju je Poslanik napojio pićem pa mu je kazala kako je postila ali nije željela da odbije ono što joj je davao pa joj je rekao: „Ako si napaštala ramazan, posti drugi dan umjesto ovoga, a ako je bio dobrovoljni post naposti ga ako želiš, a ako ne želiš ne moraš“ (Al-Razi, Muhtasar ihtilafi al-ulema’: Tasnif Ebi Dža’fer al-Tahavi II, 1996, str. 21). Ova predaja dokazuje da napaštanje dan za danom nema prednost u odnosu na napaštanje u prekidima. Ovdje treba napomenuti da se prekinuti dobrovoljni post, prema propisu u našem mezhebu treba napostiti zato što započinjanje dobrovoljnog ibadeta obavezuje na njegovo dovršenje, sukladno 33. ajetu sure Muhamed: „..I ne ništite svoja djela!“
izvor: preporod
