Polaganjem cvijeća u parku Pobrežje u Podgorici, na spomeniku posvećenom svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, danas je obilježena 30. godišnjica od otmice iz voza u Štrpcima
Polaganjem cvijeća u parku Pobrežje u Podgorici, na spomeniku posvećenom svim civilnim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine, danas je obilježena 30.godišnjica od otmice iz voza u Štrpcima. Iz Bošnjačkog vijeća poručili su da zločin u Štrpcima nije slučajnost, već planirana akcija koje je vođena iz najviših vojnih i državnih krugova u Beogradu, javlja Anadolija.Na današnji dan, 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd – Bar, u stanici Štrpci u opštini Rudo (BiH), pripadnici vojne formacije „Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (opština Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.Mirsad Rastoder iz Bošnjačkog vijeća ocijenio je da zločin u Štrpcima sproveden preko onih koji su danas na optuženičkim klupama, ali, nažalost, niko od onih koji su naređivali i planirali nije optužen.On je istakao da je čak jedan od oficira, Luka Dragićević, komandant Vojne brigade u Višegradu, oslobođen.”Pitanje je zašto se svih ovih godina čini da se niko ne osudi iz komandnog i planerskog kruga koji su odgovorni za ovaj zločin”, rekao je Rastoder.On je istako da su poslije 30 godina samo dvije osobe pravosnažno osuđene na taj zločin.”Niko po komandnoj odgovornosti nije optužen, niti osuđen, iako se zna, kroz ono što dešavalo u samoj željeznici, šta je sve i kako bilo. Da to nije slučajna, ili akcija grupe dobrovoljaca kako se često govori”, kazao je Rastoder.Bošnjački narod, poručio je on, taj zločin ne smije zaboraviti, kao ni svi časni ljudi u Crnoj Gori.
“Moramo podsjećati i pokušati da naša riječ dopre i od onih komšija koji još neće da shvate da je neko učnio zlo i u njihov ime”, kazao je Rastoder.On je istaklao da je zlo stalno prisutno, da se stalno se ponavlja i da se mora dobrim i istinom nadvladati.”Zato pozivamo sve oni koji zagovaraju otvoreni Balkan, da otvore jezero Perućac i otkriju masovnu grobnicu u kojoj se pretpostavlja da ima najmanje dvije hiljade posmtrnih ostataka. U tom jezeru su i kosti naših najmlijih”, rekao je Rastoder.On je podsjetio da je od 20 osoba koji su stradali u Štrpcima, pronađeni posmtri ostaci njih četvoro, a da ostali i “dalje čekaju u vodi pod jezerom”.”Ali se namjerno ne čini ništa da se jezero otvori i da se u njemu pronađu kosti”, dodao je Rastoder.Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, kazala je da su prošle tri decenije kako se ni Srbija ni Crna Gora, koje su tada činile zajedničku državu, nijesu suočile sa otmicom i ubistvom putnika iz voza u Štrpcima, koji je bio jedan državni zločin.”Taj voz je bio naš voz i oni su oteti i ubijeni, nažalost, u naše ime“, rekla je Gorjanc Prelević.Ona je istakla da do danas pravda nije ostvarena, iako je bilo pomaka.”Nisu kažnjeni ni svi neposredni izvršioci, niti su kažnjeni oni koji su taj zločin organizovali, koji su za njega unaprijed znali i koji su ga dopustili“, kazala je Gorjanc Prelević.Ona je rekla da su apelovali i na premijera Dritana Abazovića da iskoristi svoje dobre odnose sa Srbijom i sa Bosnom i Hercegovinom i za to da se konačno poslije tri decenije pronađu posmrtni ostaci svih ljudi koji su stradali iz tog voza i da se tako okonča agonija u kojoj porodice žive.”Apelovali smo i na državnog tužioca nadležnog za gonjenje ratnih zločina, da pogleda te krivične prijave i da ponovo Crna Gora preuzme inicijativu koju je povela kada je trebalo procesuirati Ranisavljevića“, istakla je Gorjanc Prelević.Obilježavanju zločina u Štrpcima prisustvovali su predstavnici Islamske zajednice, Bošnjačke stranke, Demokratske partije socijalista, Socijaldemokratske partije, Partije crnogorskih muslimana, Savjeta Bošnjaka, Savjet muslimana, Građanske alijanse, Inicijative mladih za ljudska prava i Akcije za ljudska prava.
izvor: AA
