Parlamentarna većina, proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i građanskog pokreta URA proglasila je 29. decembra poslanika Miodraga Lekića za mandatara za sastav nove Vlade Crne Gore.On je proglašen na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku, kojim je parlamentarna većina preuzela dio ustavnih ingerencija predsjednika Mila Đukanovića u dijelu predlaganja mandatara za sastav nove Vlade.Đukanović je 29. decembra, u pisanom obraćanju, obrazložio da neće predložiti Lekića za mandatara, na osnovu “protivustavnih izmjena” Zakona.”Đukanović nije predložio mandatara pa su tim ispunjeni uslovi iz izmjena Zakona o predsjedniku. Konstatujem da je Miodrag Lekić mandatar za sastav vlade sa potpisima 41 poslanika”, kazala je predsjednica parlamenta Danijela Đurović.
Sjednici nijesu prisustvovali poslanici opozicije.Sa predsjednicom parlamenta, prije sjednice, srela se američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke koja je ponovila stav SAD da novu Vladu ne bi trebalo formirati na osnovu spornih izmjena Zakona o predsjedniku.Zakon su početkom decembra usvojili poslanici parlamentarne većine, ignorišući preporuke Venecijanske komisije, Sjedinjenih Američkih država i Evropske unije da ga ne usvajaju jer se “njime mijenjaju odredbe Ustava”.
Zapadne partnerske zemlje su upozorile i da bi Vlada, formirana na osnovu takvog Zakona, imati sporan legitimitet i da je upitna saradnja sa njom. Oni su preporučili da političke partije u Crnoj Gori postignu dogovor o deblokadi Ustavnog suda i pripreme prijevremene izbore.Ipak, jedan od lidera Demokratskog fronta, Andrija Mandić, kazao je 29. decembra da očekuje da će nova Vlada biti formirana do 20. januara.Vladi, na čijem čelu je Dritan Abazović nepovjerenje je izglasano sredinom avgusta
Ko je Miodrag Lekić?
Izmjene zakona o predsjedniku usvojene su na inicijativu proruskog Demokratskog fronta, s ciljem da mandat za sastav nove Vlade dobije njihov kandidat Miodrag Lekić.Lekić je predsjednik stranke Demos i jedini njen poslanik u parlamentu. Na izborima u avgustu 2020. nastupio u koaliciji sa Demokratama.Na političkoj sceni je od devedesetih godina prošlog vijeka, kada je bio ministar spoljnih poslova Crne Gore i ambasador Savezne Republike Jugoslavije u Italiji, u vrijeme Slobodana Miloševića.Nakon diplomatske karijere, na političku scenu vraća se 2012. godine kao nosilac liste Demokratskog fronta na parlamentarnim izborima te godine. Godinu kasnije bio je kandidat opozicije na čelu sa DF na predsjedničkim izborima.Lekić nije glasao za priključenje Crne Gore NATO alijansi 2017. godine, niti je podržao Rezoluciju o osudi agresije Rusije na Ukrajinu iz ove godine.
Izvor: radio slobodna evropa
