Kome odgovara blokada institucija i čemu sve služi? Je li među razlozima, osim kupovine vremena i razvlačenja pameti, pokušaj prikrivanja kršenja zakona o genocidu? Da li je nakon skoro dva mjeseca od njegovog stupanja na snagu vrijeme za prve optužnice? Efekti su već vidljivi u javnom prostoru, ističu za N1 iz Instituta za istraživanje genocida Kanada koji su među prvima podnijeli krivičnu prijavu protiv člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika zbog negiranja genocida.
Prije skoro mjesec dana Dodik je obavijestio javnost o pozivu za saslušanje zbog navoda o negiranju genocida. Od tada saslušanja nije bilo, ali jeste novih prijava.“Ja sam izračunao, da znate, da imam devet prijava za negiranje genocida. Dvije neke dame N.N. lica iz Tuzle tuže Milorada Dodika, to je hajka”, smatra član Državnog predsjedništva.To je jako dobro za sve narode u BiH, jer relaksira i pacifizira atmosferu, sužavajući manevarski prostor onima koji su na vrijeđanju žrtava i ciničnom poricanju istine izgradili čitavu jednu toksičnu politiku, smatra član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.“Neki političari još uvijek pokušavaju braniti ‘pravo’ da prkose najvišim instancama međunarodne pravde. Ako misle da ta praksa spada u slobodu govora, a ne u govor mržnje, neka se žale Sudu u Strazburu i traže da im bude dopušteno ono što je u civiliziranom svijetu neprihvatljivo”, poručuje Džaferović.Između ostalih, prijavu protiv Dodika za negiranje genocida podnio je Institut za istraživanje genocida Kanada. Povratnih informacija iz Tužilaštva za sada nemaju .“Nemamo. Ja sam se prije tri dana čuo sa direktorom Insituta, zamolio me za pravnu pomoć kao direktor Instituta, Ja sam kao pravnik poslao svoje sugestije koje trebaju biti još dopunjenje u krivičnoj prijavi, to je urađeno. Znam da je doktor Ramić poslao i čekamo šta će dalje biti od Tužilaštva. U ovom slučaju ne treba žuriti. Podnesene su krivične prijave – pogledajte vrijeme kada je Valentin Inzko donio tu odluku i vrijeme kada je taj zakon trebao stupiti na snagu. Ja nisam još primijetio da je u tolikoj mjeri bilo negiranje genocida. Znači ova odluka , odnosno Zakon, ima svoje efekte”, ocjenjuje Armin Čusto, Član Internacionalnog ekspertnog tima Instituta za istraživanje zločina genocida Kanada.Efekti još nevidljivi u radu Tužilaštva. Dok se čeka na podizanje optužnica ili odbacivanje krivičnih prijava nastavlja se lobistička uloga Dodika i medija.“Bilo ko ko prati međunarodne medije mogao je primijetiti da u posljednjih nekoliko godina, unatoč svim presudama , međunarodnim presudama za genocid , jako često dolazi, ako ne do negiranja genocida, dolazi do agresivnog korištenja eufemizama s kojima se nastoji umanjiti genocid, umanjiti patnja bošnjačkog naroda koji je prošao kroz taj genocid”, ističe Ismail Ćidić, Bosnian Advocacy Centar.Početkom ovog mjeseca za Balkansku istraživačku mrežu tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine Behaija Krnjić kazao je da su se odredbe Krivičnog zakona BiH trebale početi primjenjivati u zakonskom roku.“Ukoliko se Dodik ne bi pojavio na saslušanju slijedi mu poziv, nakon toga naredba o prinudnom dovođenju od strane Državne agencije za istrage i zaštitu ili nekog drugog organa kojeg odredi Tužilaštvo BiH”, kaže Krnjić.Na kraju novo pitanje – je li u svemu posrijedi neophodno vrijeme za istrage Tužilaštva i efikasnost, ili je pitanje volje, a ne prava?
