Različiti pesticidi i gubitak prirodnog staništa problemi su sa kojima se pčele već godinama sreću. Da bi ovo spriječili, naučnici sa brojnih univerziteta u svijetu tražili su načine i vršili ispitivanja kako da taj problem riješe, a na kraju su se okrenuli prirodi za pomoć.

Kao najboljeg partnera medonosnih pčela vide vrstu japanske divlje pčele koja je čak 7 puta brža od običnih.

„Pčele na koje smo navikli nalaze se u teškom stanju. Pošto su pripitomljene, one su lijenje i nisu poput svojih divljih rođaka. Jedna medonosna pčela za minut obiđe dva cvijeta, dok njena rođaka iz Japana posjeti njih 15. Takođe, može nositi i 100 puta više polena nego obična pčela“, kazao je biolog i specijalista za zaštitu okoline, David Bidindžer.

Ovaj biolog na Univerzitetu u Pensilvaniji vodi tim koji pomaže Saveznoj vladi da pronađe rješenje da sačuva pčele. Osim želje da zaštiti prirodu, SAD ne želi ostati bez poljoprivrede koja zavisi od pčela i godišnje donese 15 milijardi dolara u državnu kasu. Na sličnom projektu rade i Norvežani, čiji su biolozi napravili pčelinje auto-puteve.

Norvežani su povezali zelene površine kako bi pčelama dali dovoljno prostora za njihov rad. Zbog tog su neki građani morali da postave biljke na svoje krovove da bi osigurali nesmetan život pčelama koje su od životnog značaja.

Ako taj projekat uspije, norveški naučnici vjeruju da će i ostale zemlje slijediti njihov primjer. Ako ovi planovi ne uspiju, Zemlja bi uskoro mogla ostati ne samo bez meda, nego i bez hrane, a ima sve više stanovnika.