Izborni dan donosi posebna pravila kojih se moraju pridržavati građani, političke stranke i članovi biračkih odbora. Od izborne tišine i zabrane pritiska na birače do tajnosti glasanja – kršenje pojedinih pravila može dovesti do prekršajne, ali i krivične odgovornosti.
Na dan izbora građani imaju pravo da slobodno odluče kome će dati svoj glas, bez pritisaka, prijetnji i ucjena. Tajnost glasanja jedno je od osnovnih načela izbornog procesa, a niko nema pravo da zahtijeva od birača da otkrije za koga je glasao.
Ipak, mnogi se pitaju šta je dozvoljeno raditi na dan izbora, kakva pravila važe na biračkom mjestu i koje radnje mogu dovesti do pokretanja krivičnog postupka.
Šta smijete raditi na dan izbora?
Građani imaju pravo da izađu na izbore, slobodno izaberu izbornu listu ili kandidata i samostalno popune glasački listić. Također, imaju pravo da prijave nepravilnosti i zatraže zaštitu ukoliko primijete pritiske, kupovinu glasova ili druge moguće povrede izbornog postupka.
Razgovor o politici i izborima sam po sebi nije zabranjen. Međutim, tokom izborne tišine moraju se poštovati ograničenja koja se odnose na javnu izbornu propagandu i promociju izbornih lista.
Izborna tišina u Srbiji počinje 48 sati prije dana određenog za glasanje i traje do zatvaranja biračkih mjesta.
Šta je zabranjeno na biračkom mjestu?
Biračko mjesto mora biti prostor u kojem građani mogu glasati slobodno, bez nagovaranja, ometanja i zastrašivanja.
Zabranjeno je ometati druge birače, narušavati tajnost glasanja, pokušavati glasati umjesto drugog lica ili glasati više puta. Nije dozvoljeno ni vršiti pritisak na birače da glasaju za određenu političku opciju.
Posebnu pažnju treba obratiti na fotografisanje i snimanje. Birači ne smiju svojim postupcima narušavati tajnost glasanja niti ometati izborni proces. Fotografisanje glasačkog listića radi dokazivanja kome je dat glas može biti povezano s kupovinom glasova ili drugim nezakonitim radnjama, zavisno od okolnosti.
Na biračko mjesto najbolje je doći bez stranačkih obilježja i propagandnog materijala, a uputstva biračkog odbora treba poštovati.
Kupovina glasova i prijetnje mogu dovesti do krivične odgovornosti
Jedna od najozbiljnijih povreda izbornog procesa jeste kupovina glasova. Nuđenje novca, poklona ili druge koristi kako bi neko glasao za određenu listu ili kandidata može predstavljati krivično djelo.
Isto važi za prijetnje i ucjene. Niko ne smije građaninu prijetiti otkazom, uskraćivanjem prava ili drugim posljedicama zato što ne želi glasati za određenu političku opciju.
Krivični zakonik Srbije poznaje više krivičnih djela protiv izbornih prava, među kojima su povreda prava glasanja, davanje i primanje mita u vezi s glasanjem, povreda tajnosti glasanja, izborna prevara i sprečavanje održavanja glasanja.
Za ova djela, u zavisnosti od konkretnih okolnosti, propisane su novčane kazne i kazne zatvora.
Može li neko tražiti da fotografišete glasački listić?
Birač ne treba dozvoliti da ga bilo ko prisiljava da fotografiše svoj glasački listić ili na drugi način dokazuje za koga je glasao.
Ako neko zahtijeva fotografiju kao dokaz da je ispunjena prethodno dogovorena obaveza, naročito u zamjenu za novac ili pod prijetnjom, takav slučaj može ukazivati na nezakonit uticaj na birača ili kupovinu glasova.
Ukoliko dođe do pritiska, građani mogu sačuvati poruke i druge raspoložive dokaze te se obratiti policiji ili nadležnom javnom tužilaštvu.
Šta ako primijetite izbornu nepravilnost?
Ako primijetite kupovinu glasova, prijetnje, zastrašivanje, neovlašteno ometanje glasanja ili drugu nepravilnost, važno je da događaj prijavite nadležnim organima.
Članovi biračkog odbora dužni su postupati u skladu s izbornim pravilima, dok se sumnje na krivična djela prijavljuju policiji ili javnom tužilaštvu. Za nepravilnosti u izbornom postupku mogu postojati i odgovarajući pravni lijekovi pred nadležnim izbornim komisijama.
Važno je naglasiti da svaka nepravilnost ne predstavlja automatski krivično djelo. Pravna odgovornost zavisi od toga šta se dogodilo, koji su propisi prekršeni i postoje li dokazi.
Vaš glas je vaša slobodna odluka
Izbori imaju smisla samo ako građani mogu odlučivati slobodno i bez straha. Niko nema pravo da kupuje njihov glas, da ih ucjenjuje, da im prijeti ili da zahtijeva da otkriju svoj izbor.
Tajnost glasanja i sloboda odlučivanja nisu privilegija, već osnovna prava svakog birača. Građani koji primijete moguće nezakonitosti trebaju ih prijaviti nadležnim institucijama, a ne dozvoliti da pritisci i ucjene postanu uobičajena pojava u izbornom procesu.
Napomena: Tekst se odnosi na izbore u Republici Srbiji. Za konkretnu prijavu i procjenu odgovornosti potrebno je utvrditi okolnosti događaja i primjenjive zakonske odredbe.
