Danas se navršavaju 23 godine od preseljenja na Ahiret Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, jednog od osnivača Stranke demokratske akcije i političkog lidera koji je obilježio najteže razdoblje savremene historije Bosne i Hercegovine.
Alija Izetbegović rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu. Porodica se nekoliko godina kasnije preselila u Sarajevo, gdje je proveo najveći dio života, završio školovanje i započeo svoj intelektualni i politički put.
Od zatvorskih godina do čela države
Još kao mladić pokazivao je interesovanje za islamsku misao, društvena pitanja i položaj muslimana. Njegovo djelovanje dovelo ga je u sukob s komunističkim vlastima, zbog čega je bio zatvaran i osuđivan.
Posebno teško razdoblje predstavljalo je suđenje iz 1983. godine, poznato kao Sarajevski proces. Izetbegović je tada osuđen na 14 godina zatvora, ali je na slobodu izašao 1988. godine, nakon odsluženog dijela kazne.
Političke promjene krajem osamdesetih godina otvorile su novo poglavlje njegovog života. Bio je jedan od osnivača Stranke demokratske akcije, a 1990. godine izabran je za njenog prvog predsjednika.
Nakon prvih višestranačkih izbora u Bosni i Hercegovini postao je predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Rat, odbrana i opstanak Bosne i Hercegovine
Njegov mandat obilježili su raspad Jugoslavije, međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine 1992. godine i agresija na zemlju, tokom koje su građani i branioci Bosne i Hercegovine prošli kroz jedno od najtežih razdoblja svoje historije.
Kao predsjednik države i vrhovni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine, Izetbegović je imao jednu od najodgovornijih uloga u vremenu kada je opstanak zemlje bio doveden u pitanje.
Nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma 1995. godine nastavio je političko djelovanje u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Godine 2000. povukao se iz Predsjedništva zbog zdravstvenih razloga.
Pisac i mislilac čija djela ostaju
Izetbegović nije bio samo političar. Bavio se filozofijom, religijom i društvenim pitanjima, ostavljajući iza sebe knjige koje su čitane i izvan granica Bosne i Hercegovine.
Među njegovim najpoznatijim djelima su „Islam između istoka i zapada“, „Islamska deklaracija“, „Moj bijeg u slobodu“ i „Sjećanja“.
Njegove ideje, političke odluke i uloga tokom rata i danas su predmet različitih tumačenja, rasprava i historijskih analiza. Ipak, njegovo ime ostaje neodvojivo od borbe za međunarodno priznanje i očuvanje nezavisne Bosne i Hercegovine.
Preselio na Ahiret 19. oktobra 2003. godine
Alija Izetbegović preselio je na Ahiret 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Ukopan je na šehidskom mezarju Kovači, gdje se i danas okupljaju građani koji odaju počast njegovom životu i djelu.
Njegovoj dženazi prisustvovao je veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.
Među porukama koje se vežu za njegovo političko naslijeđe izdvaja se poziv da Srbi ostanu Srbi, Bošnjaci Bošnjaci, a Hrvati Hrvati, ali da svi budu više Bosanci.
Za jedne je ostao simbol borbe za slobodu, državnost i opstanak Bosne i Hercegovine, dok drugi njegove odluke posmatraju kroz složene političke okolnosti tog vremena.
Više od dvije decenije nakon njegove smrti, ime Alije Izetbegovića i dalje zauzima posebno mjesto u političkoj, historijskoj i društvenoj svijesti Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina ostala je nezavisna država, a naslijeđe njenog prvog predsjednika i dalje je dio rasprave o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti zemlje.
