Albanija i Izrael potpisali su u ponedjeljak, 12. oktobra, u Tirani sporazum o proširenju međudržavne saradnje u oblastima sigurnosti, ekonomije, tehnologije, zdravstva, energetike, poljoprivrede i obrazovanja. Sporazum su potpisali albanski ministar za Evropu i vanjske poslove Ferit Hoxha i izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar. <Cite refs={[“turn959324search0”,“turn959324search14”]}/>
Dok zvaničnici govore o novim mogućnostima za saradnju, ovakav potez otvara i politički osjetljiva pitanja, posebno zbog izraelskih vojnih operacija u Gazi i sve snažnijih međunarodnih kritika izraelske politike prema Palestincima.
Nezadovoljstvo u Albaniji zbog odnosa s Izraelom
Nezadovoljstvo dijela građana Albanije odnosima s Izraelom ne može se posmatrati odvojeno od ranijih kontroverzi, uključujući pitanja ustupanja zemljišta i projekata povezanih s izraelskim interesima, na koje se odnose i kritike dijela javnosti.
Takve teme dodatno dobijaju na značaju u trenutku kada se u Gazi nastavlja teška humanitarna kriza, a izraelske akcije izazivaju sve oštrije reakcije u međunarodnoj javnosti.
Ipak, razmjere nezadovoljstva građana nije moguće pouzdano procijeniti bez relevantnih anketa i dokumentovanih podataka. Ono što je nesporno jeste da saradnja s Izraelom u aktuelnim okolnostima nosi političku i moralnu težinu koju vlasti ne mogu zanemariti.
Gaza mijenja odnos međunarodne javnosti prema Izraelu
Izraelske vojne operacije u Gazi, veliki broj ubijenih civila, razaranja i ograničen pristup humanitarnoj pomoći doveli su do ozbiljnih kritika izraelske politike širom svijeta. Pitanje odgovornosti Izraela za genocid razmatra se i pred Međunarodnim sudom pravde u postupku koji je pokrenula Južnoafrička Republika. Konačna presuda o meritumu spora nije isto što i privremene mjere koje je Sud ranije odredio. <Cite refs={[“turn959324search13”,“turn959324news30”,“turn959324news31”]}/>
Zbog toga se saradnja s izraelskim institucijama sve češće posmatra i kroz pitanje odnosa prema međunarodnom pravu, zaštiti civila i odgovornosti za ratna razaranja.
Nije, međutim, tačno da su se sve države ogradile od Izraela. Dok pojedine vlade traže snažnije mjere i ograničavanje saradnje, druge nastavljaju razvijati političke, ekonomske i sigurnosne veze s Tel Avivom.
Srbija i Albanija jačaju saradnju s Tel Avivom
Albanija nije jedina država u regionu koja produbljuje odnose s Izraelom. Srbija je u aprilu 2026. pokrenula strateški dijalog s izraelskom stranom, s ciljem jačanja političke, ekonomske i odbrambene saradnje. Beograd je najavio i daljnje povezivanje u oblasti vojne industrije i tehnologije. <Cite refs={[“turn959324search2”,“turn959324search7”]}/>
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ranije je izjavio da Srbija i Izrael planiraju zajedničku proizvodnju borbenih dronova. Reuters je izvijestio i o velikim srbijanskim nabavkama izraelske vojne opreme. <Cite refs={[“turn959324news35”]}/>
Tako se, uprkos međunarodnim kritikama izraelskog djelovanja u Gazi, i Tirana i Beograd odlučuju za daljnje produbljivanje odnosa s izraelskom državom.
Pitanje koje ostaje bez jednostavnog odgovora
Za građane koji izražavaju solidarnost s Palestincima, ključna dilema nije samo kakve će ekonomske koristi donijeti novi sporazumi, već i kakvu poruku šalje političko i sigurnosno partnerstvo s Izraelom dok posljedice rata u Gazi i dalje traju.
Vlade Albanije i Srbije saradnju obrazlažu državnim interesima, sigurnošću i ekonomskim mogućnostima. Kritičari, s druge strane, postavljaju pitanje gdje se završavaju pragmatični interesi, a počinje odgovornost prema međunarodnom pravu i civilima koji plaćaju cijenu rata.
Potpisivanje sporazuma u Tirani zato nije samo vijest o bilateralnim odnosima. Ono ponovo otvara pitanje kako države Balkana usklađuju vlastite interese s međunarodnim pritiscima i zahtjevima građana za jasnijim odnosom prema tragediji palestinskog naroda.
