Faruk Đozić smijenjen nakon objave o Ratku Mladiću: „U genocidu mi je ubijeno 27 članova porodice“

Srebrenica | 9. oktobar 2026.
Faruk Đozić, načelnik Odjeljenja za opću upravu Opštine Srebrenica, smijenjen je s funkcije nakon objave na društvenim mrežama u kojoj je oštro komentarisao ratnog zločinca Ratka Mladića. Odluka je uslijedila nakon zahtjeva Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenica, koju predvodi Branimir Kojić.
Slučaj je izazvao brojne reakcije, a među onima koji su se oglasili je i bivši reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, dr. Mustafa ef. Cerić, koji je emotivno reagirao na smjenu.
Prema navodima iz dostavljenog teksta, Đozić je istakao da mu je tokom genocida u Srebrenici ubijeno 27 članova porodice.
Smjena zbog riječi o presuđenom ratnom zločincu
Na sjednici Skupštine opštine, prema navodima medijskog izvještaja, Đozićevo obraćanje Mladiću predstavljeno je kao vrijeđanje srpskog naroda. Upravo je takvo tumačenje izazvalo pitanje gdje prestaje osuda pojedinca odgovornog za ratne zločine, a počinje poistovjećivanje tog pojedinca s cijelim narodom.
Ratko Mladić pravosnažno je osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina. Međunarodni sudovi utvrdili su njegovu individualnu krivičnu odgovornost, a ne kolektivnu odgovornost jednog naroda.
Zbog toga ovaj slučaj otvara ozbiljnu raspravu o položaju preživjelih, slobodi izražavanja i načinu na koji lokalne institucije postupaju kada se lična trauma i javne funkcije nađu u središtu političkih sukoba.
Dvadeset i sedam ubijenih članova porodice
Broj od 27 ubijenih članova porodice daje ovom slučaju posebnu ljudsku dimenziju. Za preživjele Srebreničane sjećanje na genocid nije samo pitanje historije ili političkih rasprava, već dio svakodnevnog života i porodične tragedije s kojom nastavljaju živjeti.
Pitanje koje se postavlja jeste da li se od čovjeka koji je izgubio toliko članova porodice može očekivati da o počiniocu zločina govori bez emocija, posebno kada se radi o osobi čiju je odgovornost utvrdio međunarodni sud.
To, međutim, ne isključuje raspravu o pravilima ponašanja javnih službenika. Takva rasprava zahtijeva da se razmotre konkretne okolnosti objave, pravni osnov odluke i proporcionalnost izrečene mjere, bez zanemarivanja činjenice da je riječ o preživjelom genocida.
Pitanje suživota u Srebrenici
Slučaj Faruka Đozića ponovo otvara pitanje položaja bošnjačkih povratnika u Srebrenici i mogućnosti da se o genocidu govori otvoreno, bez straha da će osuda presuđenih zločinaca biti predstavljena kao napad na cijeli narod.
Trajni suživot ne može se graditi samo pozivanjem na smirenost i uzdržanost. On zahtijeva poštovanje sudski utvrđenih činjenica, zaštitu dostojanstva žrtava i jednaku primjenu pravila na sve građane.
Posebno je važno da se utvrde konkretni razlozi smjene, da se javnosti predoči obrazloženje odluke i da se Đoziću omogući korištenje pravnih mehanizama za zaštitu njegovih prava.
Ovaj slučaj nije samo pitanje jedne funkcije i jedne objave. On otvara mnogo šire pitanje: kako društvo koje se suočilo s genocidom tretira ljude koji su ga preživjeli i kakvu poruku šalje budućim generacijama o odnosu prema žrtvama i presuđenim ratnim zločincima.