Grejna sezona u Srbiji počinje 15. oktobra, a mnogi građani već sada pokušavaju da obezbede dovoljno ogreva za hladne mjesece. Međutim, priprema za zimu ove godine za brojne porodice znači i veći udar na kućni budžet.
Najviše pažnje privlače cijene drva i peleta, koje su u odnosu na prošlu godinu osjetno više. Istovremeno, moguće je i novo poskupljenje električne energije, dok su iz Beograda stigle najave izmjena cijena grijanja i tople vode.
Drva više nisu toliko jeftina opcija
Iako se grijanje na drva i dalje smatra jednom od povoljnijih opcija, cijene su tokom ljeta i početkom jeseni porasle.
Na tržištu se kubik ogrevnog drveta može pronaći za oko 6.000 do 10.000 dinara, zavisno od vrste drveta, kvaliteta, lokacije i uračunate dostave. Na stovarištima cijene su uglavnom više, pa kubik može koštati i više od 10.000 dinara.
Dodatni trošak predstavljaju sječenje, cijepanje i prevoz.
Za kuću ili stan površine od približno 60 do 100 kvadrata tokom sezone može biti potrebno između sedam i 12 kubnih metara drva. To znači da samo za osnovnu količinu ogreva domaćinstvo može izdvojiti desetine hiljada dinara, a u skupljim varijantama i oko 120.000 dinara.
U odnosu na prošlu godinu, drva su na pojedinim tržištima skuplja oko 2.000 do 3.000 dinara po kubiku.
Pelet ponovo među najskupljim opcijama
Poseban problem imaju domaćinstva koja koriste pelet.
Cijena tone trenutno se kreće otprilike od 33.000 do 50.000 dinara, u zavisnosti od proizvođača, kvaliteta i prodajnog mjesta. Jeftiniji pelet može se pronaći i ispod tih cijena, ali trgovci upozoravaju da je kod takvih proizvoda potrebno obratiti pažnju na kvalitet.
Za kvalitetniji pelet cijena se u pojedinim ponudama približava iznosu od 44.000 dinara po toni.
Osim cijene, problem predstavlja i dostupnost. U pojedinim slučajevima kupci na isporuku čekaju i do dvije sedmice.
Pelet je popularan jer omogućava automatsko grijanje, bez svakodnevnog cijepanja drva i učestalog loženja. Međutim, upravo zbog njegove cijene, porodice koje se griju na ovaj način ove zime mogu imati značajno veće troškove.
Ugalj za sada mirniji
Za razliku od drva i peleta, cijene uglja nisu zabilježile tako izražen rast.
U zavisnosti od vrste, kvaliteta i porijekla, tona uglja trenutno se može naći za oko 15.000 do 28.000 dinara.
Ipak, konačan račun zavisi i od prevoza, koji se najčešće dodatno naplaćuje. Zbog toga cijena istaknuta na stovarištu ne mora biti i konačan iznos koji će domaćinstvo platiti.
Briket kao alternativa
Na tržištu se nalazi i briket, čija se cijena kreće oko 36.000 dinara po toni.
Dio građana upravo zbog rasta cijena klasičnih vrsta ogreva pokušava pronaći kombinaciju koja će im omogućiti da smanje ukupne troškove tokom zime.
Grijanje iz sistema i topla voda takođe mijenjaju cijenu
Građane koji koriste daljinsko grijanje čekaju promjene u strukturi cijene.
Beogradske elektrane podnijele su zahtjev za izmjenu cjenovnika za novu sezonu. Prema prijedlogu, varijabilni dio cijene toplotne energije za domaćinstva bio bi niži, ali bi istovremeno došlo do povećanja fiksnog dijela.
Predloženo je i povećanje cijene potrošene tople vode za 10 posto.
To znači da eventualno smanjenje jednog dijela računa ne mora automatski značiti i proporcionalno manji ukupni mjesečni trošak za domaćinstva.
Moguće i novo poskupljenje struje
Dodatnu neizvjesnost predstavlja električna energija.
Prema navodima stručnjaka, povećanje cijene struje se očekuje, ali termin primjene i konačan procenat još nisu precizirani. Kao moguće povećanje pominje se raspon od oko 3,7 do 4,7 posto.
Ukoliko se to dogodi tokom jeseni ili do kraja godine, domaćinstva koja koriste električne uređaje za grijanje mogla bi osjetiti dodatni pritisak na kućni budžet.
Zima će za mnoge početi računicom
Dok građani kupuju drva, pelet, briket ili ugalj, sve više njih prije kupovine računa koliko će ih grijanje koštati do proljeća.
Cijena samog ogreva više nije jedina stavka. Tu su dostava, sječenje i cijepanje, održavanje sistema, električna energija, a kod daljinskog grijanja i promjene cjenovnika.
Zbog toga će predstojeća grejna sezona za mnoge porodice biti ne samo pitanje kako zagrijati dom, već i kako sve veće troškove uklopiti u već opterećen kućni budžet.
Za građane Srbije priprema za zimu tako tako postaje sve skuplja – a pravi troškovi grijanja biće poznati tek kada hladniji mjeseci zaista počnu.
