Bošnjačke političke stranke na predstojeće vanredne parlamentarne izbore u Srbiji, prema dosadašnjim najavama, izaći će u tri odvojene kolone – SDA Sandžaka samostalno, SPP kroz svoj politički pokret, dok će SDP nastupiti u koaliciji sa crnogorskom strankom.
SDA Sandžaka najavljuje nastup pod listom „ČUVARI SANDŽAKA“, dok će SPP nastupiti samostalno kroz „Pokret za ujedinjenje“. SDP će, prema najavama, nastupiti zajedno sa crnogorskom strankom.
Takav rasplet predstavlja razočarenje za veliki broj Bošnjaka koji su očekivali da će nakon procesa ujedinjenja Islamske zajednice biti otvoren prostor i za približavanje bošnjačkih političkih stranaka i formiranje zajedničkog političkog fronta.
Posebno se očekivalo da će poziv Bošnjačkog nacionalnog vijeća biti prilika da SDA, SPP i SDP pronađu zajednički interes i dogovore model zajedničkog nastupa. Međutim, do političkog dogovora nije došlo.
Propuštena prilika za jači Sandžak
Politički analitičari ranije su ocjenjivali da bi ujedinjeni bošnjački politički blok mogao ostvariti značajan izborni rezultat i prvi put nakon dugo vremena stvoriti ozbiljnu političku težinu Sandžaka u Beogradu.
Takav rezultat otvorio bi mogućnost da bošnjački predstavnici nakon izbora ne budu samo posmatrači ili manjinski partneri velikih stranaka, već da budu među onima koji će imati uticaj na formiranje nove republičke vlasti.
Umjesto jedne snažne liste, glasovi Bošnjaka sada će biti raspoređeni na najmanje tri politička subjekta.
To otvara prostor da nakon izbora ponovo velike beogradske stranke traže, privlače i politički trguju sa manjinskim mandatima, umjesto da Sandžak nastupi kao jedinstven politički blok sa jasnim zahtjevima.
Izbori u trenutku velike političke krize
Vanredni parlamentarni izbori dolaze u trenutku duboke političke krize u Srbiji, nakon niza afera koje su potresle vlast i velikih studentskih protesta koji su mjesecima obilježavali političku scenu zemlje.
Za Srpsku naprednu stranku i Aleksandra Vučića izbori će predstavljati jedan od najozbiljnijih političkih testova u posljednjih nekoliko godina.
Vučić je najavio da će se povući sa funkcije predsjednika Srbije, a prema najavama, mogao bi biti nosilac liste SNS-a i kandidat za predsjednika Vlade. Očekuje se da bi krajem septembra podnio ostavku na funkciju predsjednika države, čime bi se otvorilo i pitanje održavanja predsjedničkih izbora.
Srbija tako ulazi u period u kojem će se istovremeno odlučivati o novom sazivu parlamenta i budućem političkom pravcu zemlje.
Hoće li Sandžak ponovo ostati bez jedinstvenog glasa?
Upravo zato odluka bošnjačkih stranaka da na izbore izađu u tri kolone dobija dodatnu težinu.
Mnogi Bošnjaci očekivali su da će ujedinjenje Islamske zajednice biti praćeno pronalaženjem zajedničkog političkog interesa, ali se to, barem za sada, nije dogodilo.
Umjesto jedinstvene liste koja bi mogla pokušati objediniti najveći dio bošnjačkog biračkog tijela, Sandžak na izbore izlazi politički podijeljen.
Najveće pitanje nakon izbora zato neće biti samo koliko će mandata osvojiti bošnjačke stranke, već i da li će ti mandati biti dovoljno snažni da Sandžak iz pozicije manjinskog partnera preraste u političkog aktera čiji glas odlučuje o formiranju nove vlasti u Beogradu.
Jer, ukoliko se glasovi raspu, moguće je da će se ponoviti već viđen scenario – da velike političke stranke iz Beograda nakon izbora ponovo budu u prilici da biraju s kim će pregovarati, dok će bošnjačke stranke pregovarati pojedinačno.
A upravo je to ono što su mnogi Bošnjaci željeli izbjeći.
