Historijska pobjeda desničarske Alternative za Njemačku (AfD) na izborima u saveznoj pokrajini Saskoj-Anhalt otvorila je pitanje koje se posebno tiče stotina hiljada ljudi migrantskog porijekla koji žive širom Njemačke – među njima i brojne zajednice porijeklom iz Sandžaka.
AfD je prema preliminarnim rezultatima osvojio oko 43,8 posto glasova, dok je tradicionalni CDU pao na oko 17,2 posto. AfD jeste ostvario ubjedljivu pobjedu, ali nije osvojio apsolutnu većinu u parlamentu. (europeantimes.news)
Ipak, politička poruka izbora je snažna: stranka koja zagovara mnogo strožu migracionu politiku ostvarila je najbolji rezultat u svojoj historiji na pokrajinskim izborima.
Šta to znači za Sandžaklije u Njemačkoj?
Za mnoge građane porijeklom iz Novog Pazara, Tutina, Sjenice, Rožaja i drugih krajeva Sandžaka, ovo nije samo vijest iz njemačke politike.
To je pitanje njihove svakodnevice.
U Njemačkoj već decenijama žive čitave generacije ljudi porijeklom iz Sandžaka. Mnogi imaju njemačko državljanstvo, rade u njemačkim kompanijama, plaćaju poreze, njihova djeca pohađaju njemačke škole, a porodice su potpuno integrisane u društvo.
Zato se među migrantskim zajednicama sve češće postavlja pitanje: hoće li jačanje AfD-a značiti i jačanje pritiska na ljude koji imaju migrantsko porijeklo?
Odgovor za sada nije jednostavan.
Pobjeda AfD-a u Saskoj-Anhaltu sama po sebi ne znači da će se preko noći promijeniti prava građana stranog porijekla u cijeloj Njemačkoj. Pokrajinska vlast ima ograničene nadležnosti, a AfD nema samostalnu većinu. Većina drugih stranaka i dalje odbija saradnju s AfD-om. (haaretz.com)
Ali zabrinutost nije bez razloga.
Migracija je bila jedna od glavnih tema kampanje
AfD je tokom kampanje zagovarao mnogo strožiju migracionu politiku, uključujući ubrzavanje deportacija, pooštravanje politike prema tražiocima azila i promjene u obrazovanju i integraciji. U programu se nalaze i prijedlozi koji bi mogli snažno pogoditi migrantske porodice, poput odvajanja pojedinih grupa djece u školama. (noticias.uol.com.br)
Zbog toga su pojedine migrantske i manjinske zajednice već izrazile strah.
Ali za Sandžaklije postoji jedna važna razlika.
Nije isto biti njemački državljanin bošnjačkog porijekla koji u Njemačkoj živi 20 ili 30 godina i biti osoba koja je tek dobila azil ili privremenu zaštitu.
Najdirektnije mjere AfD-a usmjerene su prvenstveno prema migracionoj i azilantskoj politici. Međutim, šira politička retorika o „remigraciji“, integraciji i odnosu prema muslimanskim zajednicama može izazivati zabrinutost i kod građana koji su odavno postali dio njemačkog društva.
Posebna pažnja na muslimanske zajednice
AfD-ova politika nije usmjerena samo na pitanje ilegalne migracije. Stranka zagovara i promjene u odnosu države prema islamu i javnom prostoru.
To je posebno osjetljivo za zajednice iz Sandžaka, jer veliki broj njihovih pripadnika praktikuje islam, održava džamije, islamske centre i kulturna udruženja.
Upravo zato dio dijaspore strahuje da bi jačanje političkih snaga koje snažno insistiraju na nacionalnom identitetu i restriktivnijoj migracionoj politici moglo dovesti do većeg pritiska na muslimanske organizacije i vidljivost islamskog života.
Da li treba očekivati masovni odlazak Sandžaklija iz Njemačke?
Za sada – ne.
Nema razloga govoriti o tome da će Sandžaklije napustiti Njemačku zbog rezultata jednog pokrajinskog izbora.
Ali politički trend je nešto što će dijaspora pažljivo pratiti.
Ako AfD nastavi rasti i na saveznom nivou, pitanje migracije, državljanstva, azila, deportacija, integracije i odnosa prema muslimanskim zajednicama moglo bi postati još važnije.
Dodatnu pažnju izazivaju i stavovi liderke AfD-a Alis Vajdel, koja je posljednjih sedmica zagovarala izlazak Njemačke iz eurozone i Schengena, kao i zatvaranje njemačkih granica. (Anadolu Ajansı)
Za sandžačku dijasporu to otvara još jedno pitanje: šta bi zatvaranje granica značilo za stotine hiljada ljudi koji svakodnevno putuju između Njemačke, Sandžaka, Bosne, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja regiona?
Sandžaklije između dvije zemlje
Mnogi ljudi porijeklom iz Sandžaka danas žive između dva svijeta.
U Njemačkoj rade i grade život, dok su porodične veze, imovina, rodbina i emocionalna povezanost ostali u Sandžaku.
Zbog toga svaka ozbiljnija promjena njemačke politike ima potencijal da se osjeti i hiljadama kilometara dalje.
Za sada je najvažnije naglasiti: AfD jeste ostvario historijsku pobjedu, ali još nije preuzeo vlast u Saskoj-Anhaltu.
Ipak, rezultat pokazuje da je politička mapa Njemačke ozbiljno promijenjena.
Za sandžačku dijasporu zato ostaje ključno pitanje:
Da li je ovo samo protest njemačkih birača protiv dosadašnje politike Berlina – ili početak mnogo dublje promjene odnosa Njemačke prema migrantima, muslimanima i ljudima stranog porijekla?
Od odgovora na to pitanje mogla bi zavisiti i budućnost brojnih porodica koje su iz Sandžaka prije nekoliko decenija otišle u Njemačku, a danas ovu zemlju smatraju svojim drugim domom.
