Odluka Sudskog savjeta Kosova da odbije zahtjev srpskih sudija i administrativnog osoblja sa sjevera Kosova za povlačenje ostavki iz 2022. godine otvorila je jedno mnogo šire pitanje – šta se dogodilo sa Srbima koji su, slijedeći tadašnju politiku Beograda, napustili kosovske institucije?
Za odluku je glasalo devet članova Savjeta, jedan je bio protiv, dok je jedan bio uzdržan. Istovremeno je odobren prijedlog da se vršiteljki dužnosti predsjednice Kosova Aljbuljeni Hadžiju dostave prijedlozi za formalno razrješenje sudija koji su ranije podnijeli ostavke.
Time je mogućnost jednostavnog povratka na njihova ranija radna mjesta praktično zatvorena.
POLITIČKA ODLUKA KOJA JE SKUPA KOŠTALA SRBE NA SJEVERU
Srpski predstavnici, sudije, tužioci, policajci i drugi zaposleni napustili su kosovske institucije u novembru 2022. godine, u okviru šireg političkog povlačenja Srba sa sjevera Kosova.
Tada je Beograd takav potez predstavljao kao odgovor na politiku Prištine i pritisak na srpsko stanovništvo. Međutim, gotovo četiri godine kasnije, posljedice su ostale prvenstveno na ljudima koji su ostali bez svojih radnih mjesta i institucionalnih pozicija.
Sada, kada dio njih pokušava da se vrati, pokazuje se koliko je teško poništiti odluku donesenu prije nekoliko godina.
Srpske sudije i osoblje pokušali su u julu ove godine povući ranije ostavke i vratiti se u pravosudni sistem. Evropska unija je tada potvrdila da su 15. jula povukli ostavke, ali je kosovski Sudski savjet sada odbio njihov zahtjev.
„POVRATAK“ VIŠE NIJE JEDNOSTAVAN
Najveći problem za ljude koji su napustili institucije jeste činjenica da se institucionalni vakuum koji je nastao njihovim odlaskom u međuvremenu popunjavao.
Zato se danas postavlja pitanje: ko će snositi posljedice odluka koje su prije nekoliko godina donosili politički lideri?
Ako su obični ljudi slijedili pozive da napuste institucije, a sada zbog toga ostaju bez mogućnosti da se vrate na svoja stara radna mjesta, onda je jasno da cijenu političkih odluka ne plaćaju samo političari – već prije svega građani.
VUČIĆ PRED PITANJEM ODGOVORNOSTI
U tom kontekstu sve glasnije se postavlja pitanje odgovornosti politike Beograda, odnosno predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Njegovi kritičari danas mogu tvrditi da je politika povlačenja Srba iz institucija na sjeveru Kosova bila potez koji je dugoročno oslabio položaj upravo onih ljudi koje je trebala zaštititi.
Problem je što se političke odluke mogu promijeniti za jedan dan, dok se izgubljena radna mjesta, institucionalne pozicije i povjerenje mnogo teže vraćaju.
Ako se ljudi danas kaju zbog odlaska i žele nazad, više nije dovoljno samo reći: „Vratite se.“
Potrebno je da im neko omogući povratak.
A današnja odluka Sudskog savjeta Kosova pokazuje da taj povratak neće biti ni brz ni jednostavan.
SRBI NA SJEVERU IZMEĐU BEOGRADA I PRIŠTINE
Ovaj slučaj pokazuje i širu tragediju srpskog stanovništva na sjeveru Kosova, koje se godinama nalazi između politike Beograda, institucija u Prištini i međunarodnog pritiska.
Građani su često ti koji prvi osjete posljedice političkih odluka.
Kada se institucije napuste, radna mjesta izgube, a zatim se nekoliko godina kasnije pokuša vratiti u sistem, posljedice više nije moguće jednostavno poništiti.
Zato današnja odluka nije samo pitanje nekoliko desetina sudija i zaposlenih.
Ona je podsjetnik da politička strategija „povuci se pa se vrati“ može imati veoma ozbiljne posljedice po ljude koji su takvu politiku slijedili.
Na kraju ostaje najvažnije pitanje: da li su Srbi sa sjevera Kosova bili spremni da plate cijenu političkog sukoba Beograda i Prištine – i da li će sada oni biti ti koji će snositi najveći teret odluka koje nisu sami donosili?
