Istanbul je bio domaćin prvog Međunarodnog samita bošnjačke omladine, događaja koji je okupio oko 400 učesnika iz 12 zemalja i otvorio prostor za razgovor o budućnosti Bošnjaka, očuvanju identiteta i snažnijem povezivanju mladih.
Samit je održan u subotu, 8. augusta 2026. godine, u „Salonu Bosna“ Udruženja „Turska Bosna Sandžak“ u istanbulskoj općini Bayrampaşa, a organizovan je pod vodstvom ovog udruženja.
Na jednom mjestu okupili su se akademici, političari, naučnici, predstavnici nevladinog sektora, lideri javnog mnijenja i mladi iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i drugih zemalja.
Posebna pažnja tokom samita posvećena je bošnjačkoj omladini, njenoj ulozi u očuvanju nacionalnog identiteta, kulture i jezika, ali i potrebi da mladi Bošnjaci iz različitih krajeva budu međusobno bolje povezani.
Domaćin skupa, predsjednik Udruženja „Turska Bosna Sandžak“ Muhamed Sancaktar, poručio je da su mladi budućnost Bošnjaka i da je briga o njihovoj budućnosti jedna od najvažnijih obaveza.
Sancaktar je podsjetio i da je 8. august datum rođenja Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine, ističući da će organizatori nastaviti čuvati njegovo naslijeđe.
Jedna od centralnih poruka skupa bila je potreba za snažnijim povezivanjem Bošnjaka koji danas žive u različitim državama i geografskim prostorima.
Predsjednik Privredne komore Istanbula Šekib Avdagić kazao je da je okupljanje mladih Bošnjaka najbolji odgovor onima koji su prije više od tri decenije željeli uništiti Bosnu i Hercegovinu i bošnjački narod.
„Dok god postoji bošnjačka omladina, postojaće i bošnjački narod“, poručio je Avdagić.
Sandžak u centru pažnje
Posebno mjesto na samitu imali su predstavnici Sandžaka, čija je historijska, kulturna i politička povezanost s Bosnom i Turskom bila jedna od važnih tema.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji dr. Fuad Baćićanin podsjetio je na značaj osnivanja Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Sandžaku 11. maja 1991. godine i tadašnje napore usmjerene na zaštitu identiteta Bošnjaka.
Baćićanin je posebno istakao značaj Turske za Sandžak i bošnjačku omladinu tokom devedesetih godina.
Prema njegovim riječima, 1991. godine, u vrijeme početka sukoba na prostoru bivše Jugoslavije, čak 754 studenta i studentice iz Sandžaka otišli su u Tursku na univerzitetsko obrazovanje.
Taj period, kako je istaknuto, predstavljao je važnu prekretnicu za obrazovanje mladih i budućnost Sandžaka.
Na samitu je učestvovao i predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić, koji je poručio da su Bošnjaci autohtoni narod Balkana i da je zajedničko djelovanje potrebno kako bi se očuvali kultura, historija i identitet i prenijeli na nove generacije.
Predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Sjevernoj Makedoniji Dževat Hot istakao je simboliku Istanbula kao grada koji povezuje kontinente i kulture.
Podsjetio je na poruku Alije Izetbegovića da narod koji nema prošlost ne može imati ni budućnost, pozivajući mlade da iz historijskih iskustava izvuku pouke i budu nosioci novih ideja i inicijativa.
Veze Bosne, Sandžaka i Turske
Učesnicima se obratio i prof. dr. Sead Šemsović iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, koji je posebno naglasio značaj povezivanja Turske, Bosne i Hercegovine i Sandžaka.
Rektorka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru prof. dr. Alena Huseinbegović zahvalila je organizatorima na održavanju samita i izrazila spremnost za učešće u budućim projektima.
O svojim porodičnim korijenima i migracijama iz Bosne, Sandžaka i Makedonije govorio je i nekadašnji poslanik u Velikoj narodnoj skupštini Republike Turske Bahri Sipahi, naglašavajući značaj Turske za balkanske narode.
Predsjednik Federacije udruženja rumelijskih Turaka prof. dr. Adem Fazlıoğlu poručio je da su upravo mladi ključni za snažnije veze među Bošnjacima i izgradnju zajedničke budućnosti.
Prvi Međunarodni samit bošnjačke omladine u Istanbulu tako je okupio predstavnike različitih generacija i institucija, ali prije svega poslao poruku da Bošnjaci, bez obzira na to gdje žive, žele snažnije povezivanje kroz obrazovanje, kulturu, identitet i zajedničke projekte.
Samit bi, prema porukama učesnika, trebao biti početak novih inicijativa i platforma za dugoročnije povezivanje bošnjačke omladine iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Turske i dijaspore.
