Četvrtog avgusta Hrvatska obilježava godišnjicu početka operacije „Oluja“, vojno-policijske akcije koja je u hrvatskom javnom diskursu ostala upamćena kao simbol oslobađanja okupiranih područja i jedna od ključnih pobjeda u Domovinskom ratu.
Operacija „Oluja“ počela je 4. avgusta 1995. godine i trajala je nekoliko dana. Hrvatske snage pokrenule su veliku vojnu i policijsku akciju protiv snaga Republike Srpske Krajine, a do 7. avgusta stavljen je pod kontrolu najveći dio teritorije koji se tada nalazio izvan ustavno-pravnog poretka Republike Hrvatske.
U Hrvatskoj se 5. avgust obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Posebno mjesto u državnim ceremonijama ima podizanje hrvatske zastave na kninskoj tvrđavi, simbolu povratka Knina pod kontrolu hrvatskih vlasti.
Za hrvatsku stranu, „Oluja“ je predstavljala završnu fazu višegodišnje borbe za teritorijalnu cjelovitost zemlje. Hrvatski zvaničnici i braniteljske organizacije ističu da je akcija omogućila oslobađanje velikog dijela teritorije i stvorila uslove za završetak rata i mirnu reintegraciju preostalog područja hrvatskog Podunavlja.
Međutim, operacija je imala i teške posljedice za srpsko civilno stanovništvo. Tokom i nakon „Oluje“ veliki broj Srba napustio je područja Krajine, dok su zabilježena ubistva civila, uništavanje imovine i drugi zločini. Broj izbjeglih i stradalih predmet je različitih procjena i tumačenja.
Upravo zbog toga „Oluja“ i danas nosi potpuno različita značenja na dvije strane. Dok je u Hrvatskoj simbol pobjede, oslobađanja teritorije i završetka rata, među Srbima je ostala simbol progona, gubitka domova i stradanja.
U hrvatskom gradu Kninu svake godine 5. avgusta održavaju se centralne državne ceremonije, uz prisustvo državnog vrha, hrvatskih branitelja i brojnih građana.
Tri decenije kasnije, „Oluja“ ostaje jedna od najvažnijih i najkontroverznijih epizoda ratova devedesetih – događaj koji za jedne predstavlja pobjedu i oslobođenje, a za druge tragediju i egzodus.
