Usvajanje zakona u NSRS izazvalo oštre reakcije: Kriminalizacija ljiljana u danima sjećanja na genocid u Srebrenici
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je dopune Krivičnog zakonika kojima se uvode zatvorske kazne za javno isticanje, prikazivanje, nošenje ili promovisanje simbola i zastava kojima se, prema tekstu zakona, „promoviše ili veliča Armija Republike Bosne i Hercegovine“. Odluka je izazvala burne reakcije u Bosni i Hercegovini, posebno zbog činjenice da je donesena u danima kada se obilježava 31. godišnjica genocida nad Bošnjacima u Srebrenici.
Prema usvojenim izmjenama, za javno isticanje spornih simbola predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok su za slučajeve u kojima takvi postupci, prema procjeni nadležnih organa, izazovu nerede, nasilje ili druge teške posljedice propisane kazne od dvije do pet godina zatvora.
Rasprava u parlamentu Republike Srpske bila je izuzetno burna. Poslanici iz reda bošnjačkog naroda upozorili su da se ovim zakonom kriminalizuje zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, koja je od 1992. do 1998. godine bila međunarodno priznata državna zastava Bosne i Hercegovine. Istakli su da se ne može zabranjivati simbol države koja je članica Ujedinjenih nacija i čiji je međunarodno-pravni kontinuitet potvrđen, te su najavili pokretanje postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.
Usvajanje ovakvih izmjena upravo u danima kada hiljade ljudi iz cijelog svijeta dolaze u Potočare kako bi odali počast žrtvama genocida dodatno je pojačalo političke tenzije. Brojni kritičari smatraju da tajming nije slučajan te da produbljuje podjele u društvu u trenutku kada porodice žrtava obilježavaju godišnjicu najvećeg ratnog zločina počinjenog u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Genocid u Srebrenici u julu 1995. godine potvrđen je presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodnog suda pravde (MSP). Ubijeno je više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, dok se svake godine 11. jula u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari ukopavaju novoidentifikovane žrtve čiji su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim grobnicama.
Ostaje da se vidi hoće li usvojene izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske biti osporene pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine. Ukoliko Sud utvrdi da su u suprotnosti s Ustavom BiH ili Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, pojedine odredbe mogle bi biti stavljene van snage. Do tada, zakon će ostati predmet žestokih političkih i pravnih rasprava, ali i simbol dubokih podjela koje i tri decenije nakon rata opterećuju Bosnu i Hercegovinu.












