Povodom 31. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, u Sarajevu je održana dvodnevna međunarodna naučna konferencija pod nazivom „Srebrenica 1995: Kulminacija genocida i agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu“, u organizaciji Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava te Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića.
Cilj konferencije bio je odati počast žrtvama genocida, ali i dodatno osnažiti naučne i društvene napore u istraživanju genocida te suprotstavljanju njegovom negiranju.
Učesnici konferencije upozorili su da se, više od tri decenije nakon genocida počinjenog u zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija, Srebrenica i dalje suočava s brojnim izazovima. Iako je genocid nad Bošnjacima naučno, historijski i kroz međunarodne i domaće sudove nedvosmisleno utvrđen, posljedice u ekonomskom i društvenom smislu i dalje su duboko prisutne.
Emeritus prof. dr. Mirko Pejanović istakao je da su brojna naučna istraživanja pokazala kako bi jedno od ključnih rješenja bilo donošenje zakona kojim bi Srebrenica dobila poseban razvojni status.
„S obzirom na to da u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ne postoji potrebna saglasnost za usvajanje takvog zakona, očekujem da visoki predstavnik, koristeći svoja ovlaštenja, proglasi zakon koji bi omogućio da svi nivoi vlasti – državni, entitetski i kantonalni – solidarno učestvuju u razvoju Srebrenice“, kazao je Pejanović.
Govoreći o borbi protiv negiranja genocida, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava prof. dr. Muamer Džananović naglasio je da su izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine omogućile procesuiranje osoba koje negiraju genocid, što je potvrđeno i nedavnim pravosnažnim presudama.
Ipak, upozorio je da veliki broj javnih funkcionera koji negiraju genocid i dalje nije procesuiran.
„Tužilaštvo sada ima pravni osnov za procesuiranje negatora genocida, ali ostaje pitanje zašto oni koji vode političke procese i dalje ostaju zaštićeni. To otvara ozbiljna pitanja o politizaciji pravosuđa“, rekao je Džananović.
Direktorica Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića Amina Rizvanbegović-Džuvić poručila je da, iako je istina o genocidu pobijedila pred sudovima, ona još uvijek nije u potpunosti prihvaćena u javnom prostoru.
„Prošla je 31 godina od genocida. Pravda još nije u potpunosti zadovoljena. Istina jeste pobijedila, ali još uvijek nije dovoljno prisutna u javnom diskursu naše zemlje“, kazala je.
Prema podacima iznesenim na konferenciji, Haški tribunal, Sud Bosne i Hercegovine te pravosuđa Srbije i Hrvatske do sada su za genocid, zločine protiv čovječnosti i druge ratne zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. godine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu zatvora i pet kazni doživotnog zatvora.
Naučni savjetnik Instituta prof. dr. Ermin Kuka upozorio je da se broj novih sudskih procesa smanjuje, iako postoje liste osumnjičenih osoba koje su Haški tribunal dostavio domaćem pravosuđu.
„Na tim listama nalaze se imenom i prezimenom poznati izvršioci zločina. Njihovo procesuiranje trebalo bi biti među najvećim prioritetima sudova i tužilaštava. Međutim, bojim se da će s vremenom biti sve manje procesa, iako činjenice postoje“, rekao je Kuka.
Učesnici konferencije zaključili su da je očuvanje istine o genocidu neraskidivo povezano s razvojem Srebrenice i nastavkom procesuiranja odgovornih za ratne zločine. Istaknuto je da samo potpuna pravda, uz očuvanje historijskog pamćenja i stvaranje uslova za dostojanstven život povratnika, može predstavljati temelj zdrave i stabilne budućnosti Bosne i Hercegovine.













