Rano ispadanje Njemačke sa Svjetskog prvenstva izazvalo je veliko razočaranje među navijačima, ali i novi val govora mržnje na društvenim mrežama. Umjesto da se odgovornost za neuspjeh traži u igri cijelog tima, dio korisnika interneta uputio je rasističke i diskriminatorne komentare pojedinim reprezentativcima, prije svega defanzivcu Jonathanu Tahu.
Nakon eliminacije pojavile su se i objave u kojima se tvrdilo da su njemački navijači pokrenuli peticiju za zabranu nastupa igračima afričkog porijekla i muslimanima u reprezentaciji. Međutim, ovu tvrdnju demantovali su i Reuters i Deutsche Welle, navodeći da ne postoje dokazi da je takva peticija ikada postojala te da je riječ o dezinformaciji koja se proširila društvenim mrežama.
Ipak, činjenica da peticija nije stvarna ne znači da rasizma nije bilo. Društvene mreže bile su preplavljene uvredljivim komentarima usmjerenim prema pojedinim igračima, što je još jednom otvorilo pitanje koliko su sportisti izloženi govoru mržnje nakon velikih takmičenja.
FIFA je nedavno objavila da je tokom Svjetskog prvenstva zabilježen čak 13 puta veći broj uvredljivih objava nego na Mundijalu u Kataru 2022. godine. Od ukupnog broja evidentiranih spornih objava, oko 11 posto bilo je rasističkog sadržaja, a više od hiljadu naloga proslijeđeno je nadležnim organima radi dalje istrage.
Ovo nije prvi put da se njemački reprezentativci suočavaju s rasizmom. Godinama unazad igrači stranog porijekla često su bili meta uvreda nakon loših rezultata, što je više puta izazvalo osude javnosti, sportskih organizacija i političara.
Fudbal bi trebalo da spaja ljude bez obzira na porijeklo, vjeru ili boju kože. Međutim, svaki veliki turnir iznova pokazuje da borba protiv rasizma nije završena i da je potrebno odlučnije reagovati na govor mržnje, posebno na društvenim mrežama gdje se ovakvi sadržaji najbrže šire.
