Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa produžila je za još godinu dana odluku o vanrednom stanju za područje Zapadnog Balkana, čime ostaju na snazi posebne mjere koje Sjedinjene Američke Države primjenjuju prema osobama i organizacijama koje ugrožavaju mir, stabilnost i demokratske procese u regionu.
Ova odluka nije novost. Vanredno stanje za Zapadni Balkan prvi put je proglašeno 2001. godine tokom mandata bivšeg predsjednika Georgea W. Busha, nakon procjene da određeni događaji i aktivnosti u regionu predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti i vanjskoj politici SAD-a.
Produženjem odluke Washington zadržava mogućnost uvođenja i provođenja sankcija protiv pojedinaca, grupa i organizacija koje podrivaju međunarodne sporazume, ugrožavaju teritorijalni integritet država, učestvuju u korupciji ili na druge načine destabilizuju region.
Američke vlasti navode da i dalje postoje izazovi koji se odnose na političku nestabilnost, korupciju, podrivanje demokratskih institucija i aktivnosti koje mogu ugroziti dugoročnu sigurnost Zapadnog Balkana. Upravo zbog toga procijenjeno je da razlozi za ukidanje vanrednih mjera još nisu ispunjeni.
Zapadni Balkan obuhvata Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, a američka politika prema regionu već godinama uključuje podršku stabilnosti, evropskim integracijama i očuvanju mira.
Produženje vanrednog stanja ne odnosi se na građane država regiona u cjelini, već predstavlja pravni okvir koji SAD koristi za djelovanje protiv pojedinaca i subjekata za koje procijeni da ugrožavaju sigurnost i stabilnost Zapadnog Balkana.












