Objavljeni podaci o izvozu i uvozu naoružanja Crne Gore u periodu od 2023. do kraja 2025. godine izazvali su snažne polemike u javnosti. Posebnu pažnju privukla je informacija da je Izrael, u kontekstu rata u Gazi, bio jedan od najvažnijih partnera u uvoznim poslovima, sa isporukama municije i vojne opreme ukupne vrijednosti veće od pet miliona eura.
Prema dokumentima, Crna Gora je uvozila municiju kalibra 12,7×99 mm, namijenjenu teškim mitraljezima i snajperskim sistemima, kao i metke za brdski top M48 i manevarske metke za haubice. Time se pokazuje da se ne radi samo o lakom naoružanju, već o širem spektru vojne opreme.
Istovremeno, u izvoznim poslovima navode se automatske puške za Kongo, mitraljezi za Češku, te artiljerijsko naoružanje i raketni bacači za Srbiju. Ovakvi podaci otvorili su pitanje transparentnosti i kontrole trgovine oružjem u regionu, kao i krajnje namjene opreme.
Tema je dodatno osjetljiva jer se u javnosti povezuje sa činjenicom da u Vladi Crne Gore sjede i predstavnici bošnjačke zajednice, dok se istovremeno govori o trgovini sa državom koja je optužena za stradanja civila u Gazi. To je izazvalo snažne reakcije i pozive na objašnjenja, kako u političkim krugovima, tako i među građanima.
U fokusu rasprave sada su pitanja međunarodnih dozvola, nadzora nad prometom vojne robe i odgovornosti institucija koje odobravaju ovakve poslove. Javnost očekuje da Vlada Crne Gore pruži jasna objašnjenja o prirodi i svrsi ovih transakcija, kao i o njihovom usklađivanju sa međunarodnim obavezama i moralnim principima.
