Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Skupštini prijedlog za promjenu Ustava, kojim traži dopunu člana 64 kako bi se ustavno utvrdilo opće pravilo da zaposleni u Crnoj Gori ne rade nedjeljom, niti u dane državnih i drugih praznika propisanih zakonom.
Prema obrazloženju iz kabineta predsjednika, inicijativa se zasniva na članu 155 stav 1 Ustava, koji mu daje ovlašćenje da pokrene ustavne promjene. Milatović je naglasio da bi se ovim potezom pravo na neradnu nedjelju i praznike podiglo na najviši pravni nivo, čime bi se osigurala dugoročna zaštita radnika. Istovremeno, zakonom bi se mogle precizno definisati iznimke za određene djelatnosti koje zahtijevaju rad u tim danima.
Razlog za ustavnu inicijativu leži i u odluci Ustavnog suda, kojim je ranije ukinut član Zakona o unutrašnjoj trgovini koji je regulisao neradnu nedjelju. Milatović se pozvao na praksu pojedinih zemalja EU, poput Njemačke, gdje je pravo na slobodne dane jasno definisano i zaštićeno.
Neradna nedjelja u Crnoj Gori uvedena je 2019. godine kroz izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini. Tim zakonom je bilo propisano da trgovine na veliko i malo ne mogu raditi nedjeljom, osim određenih djelatnosti poput benzinskih pumpi, apoteka, cvjećara i sličnih objekata.
Međutim, Ustavni sud je 28. januara 2026. godine ukinuo član 35a tog zakona, ocijenivši ga neustavnim. Sud je obrazložio da se njime krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi trgovaca bilo dozvoljeno da rade nedjeljom, dok je drugoj to bilo zabranjeno. Odluka je donesena nakon inicijative Unije poslodavaca Crne Gore, koja je tvrdila da je takva zabrana diskriminatorna
Ova inicijativa otvara prostor za široku političku i društvenu raspravu: dok sindikati i dio javnosti pozdravljaju ideju kao korak ka jačoj zaštiti radnika i njihovih porodica, poslodavci upozoravaju na moguće negativne posljedice po trgovinu, turizam i uslužne djelatnosti.
