Turska u središtu nove regionalne arhitekture: Trump pozvao Erdogana u odbor za Gazu
Proces koji se posljednjih mjeseci oblikuje na Bliskom istoku dobio je novu dimenziju: američki predsjednik Donald Trump službeno je pozvao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana da se pridruži „Board of Peace“ – odboru koji bi trebao nadgledati privremenu upravu Gaze nakon završetka rata. Uz Tursku, pozvani su i Egipat te Jordan, čime Ankara postaje nezaobilazan akter u postratnom rješenju palestinskog pitanja【search_web】.
Prva os: Gaza – institucionalni ulazak Turske
Najava odbora za Gazu predstavlja tiho, ali jasno priznanje da se bez Turske više ne može odlučivati o budućnosti tog teritorija. Ankara je pozicionirana kao ključni faktor u definiranju mira, dok su raniji skeptici sada prisiljeni sjediti za stolom čije je granice već postavila turska diplomacija.
Druga os: Sirija – koordinacija s Damaskom
Paralelno s razvojem događaja u Gazi, Ankara i Damask započeli su novu fazu koordinacije. Strukture YPG/SDF-a ozbiljno su oslabljene, zapovjedni kadar se povlači, a kontrola teritorija se postupno vraća sirijskoj državi. Koridori su zatvoreni, zračni prostor pod nadzorom, a teren se stabilizira – što ukazuje na konsolidaciju moći u korist državnih institucija.
Treća os: Tel Aviv – unutarnja nestabilnost
Dok vanjski pritisci rastu, izraelska politička scena suočava se s obavještajnim i političkim kaosom. Savezi pucaju, dosjei izlaze na vidjelo, a mehanizmi koji su godinama djelovali iz sjene gube kontrolu. Unutarnja nestabilnost dodatno pojačava značaj vanjskih aktera u oblikovanju regionalnog poretka.
Zaključak
Tri paralelne osi – Gaza, Sirija i Tel Aviv – ukazuju na novu arhitekturu moći. Turska se profilira kao centralni državni akter od Gaze do sjevera Sirije, dok Izrael tone u unutarnje krize. Trumpov poziv Erdoganu da uđe u odbor za Gazu potvrđuje da se regionalni poredak gradi u tišini, ali s jasnim smjerom: prema snažnom, centralnom sustavu u kojem Ankara ima ključnu riječ.
