Benjamin Netanyahu, izraelski premijer, ostaje u središtu najtežih pravnih i moralnih optužbi u modernoj istoriji Izraela. Dok se u Tel Avivu nastavlja njegovo svjedočenje u „Slučaju 4000“, međunarodna zajednica ga već označava kao čovjeka protiv kojeg je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje zbog ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti u Gazi.
Prema podacima međunarodnih organizacija, od oktobra 2023. godine u izraelskim vojnim operacijama u Gazi ubijeno je gotovo 70.700 ljudi, većinom žena i djece. Ove brojke se u javnosti tumače kao dokaz sistematskog uništavanja civilnog stanovništva, što pravni stručnjaci kvalifikuju kao genocidne prakse.
Netanyahu, uprkos svemu, nastavlja da negira odgovornost. Njegovi zahtjevi za pomilovanje bez priznanja krivice izazvali su šok među pravnicima u Izraelu, jer zakon jasno propisuje da pomilovanje može uslijediti tek nakon priznanja. Time je premijer pokazao da se ne povlači iz politike niti priznaje moralnu ili pravnu krivicu, već da pokušava izbjeći odgovornost kroz politički pritisak.
U sudnici, Netanyahu se suočava s optužbama za korupciju, mito i zloupotrebu položaja, dok van sudnice nosi teret međunarodnih optužbi za ratne zločine i genocid. Njegova pozicija je bez presedana: prvi premijer Izraela koji istovremeno odgovara pred domaćim sudom i međunarodnim tribunalom.
