U julu 2025. navršava se trideset godina od genocida u Srebrenici, najtežeg zločina počinjenog na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. U tom julu 1995. godine, više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka ubijeno je od strane Vojske Republike Srpske pod komandom Ratka Mladića, uprkos činjenici da je Srebrenica tada bila proglašena „zaštićenom zonom“ Ujedinjenih nacija.
Ove godine, komemoracije se ne održavaju samo u Bosni i Hercegovini, već i širom svijeta — uključujući i Beograd, gdje će se 11. jula na Trgu Republike održati paljenje bijelih svijeća u znak sjećanja na žrtve A.
Simbolika obilježavanja u Srbiji
Obilježavanje godišnjice u Srbiji ima posebnu težinu, jer se odvija u društveno-političkom kontekstu u kojem je suočavanje s prošlošću i dalje izazovno, a negiranje genocida prisutno u javnom diskursu. Upravo zato, nevladine organizacije, umjetnici i aktivisti organizuju niz događaja kako bi podsjetili da istina i pravda ne smiju biti predmet političke trgovine.
Pored paljenja svijeća, biće objavljena i umrlica sa imenima svih žrtava, kao snažan podsjetnik na individualne živote koji su nasilno prekinuti A.
Kulturni i edukativni programi: protiv zaborava
Obilježavanje se nastavlja i 14. i 15. jula kroz:
- Predstavu “The Flowers of Srebrenica” u produkciji Hartefakt kuće
- Predstavljanje dosijea “Tomislav Kovač”, koji dokumentuje ulogu jednog od ključnih aktera u zločinima iz 1995. godine A
Ovi programi imaju za cilj da edukuju, osvijeste i podstaknu dijalog, posebno među mlađim generacijama.
Pravda kroz sudske presude
Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica:
- MKSJ je izrekao 20 presuda za zločine u Srebrenici, od čega 7 za genocid
- Sud BiH je donio 25 presuda, uključujući 13 za genocid
- Sudovi u Srbiji su donijeli 5 presuda, uglavnom za ratne zločine protiv civila A
Kultura sjećanja kao moralna obaveza
Trideseta godišnjica nije samo komemoracija — to je poziv na odgovornost, kako institucionalnu, tako i ličnu. U vremenu kada se istina relativizuje, a žrtve pokušavaju izbrisati iz kolektivnog pamćenja, kultura sjećanja postaje čin otpora i dostojanstva.
