Danas se obilježava Dan bijelih traka, podsjetnik na 31. maj 1992. godine, kada je Krizni štab Opštine Prijedor, pod vodstvom Srpske demokratske stranke (SDS), izdao naredbu da nesrpsko stanovništvo označi svoje kuće bijelim zastavama, dok su oni koji su se kretali gradom morali nositi bijelu traku oko ruke A.
Historijski kontekst
Ova diskriminatorska praksa bila je uvod u masovne ratne zločine, uključujući ubistva, zatvaranja u logore i prisilna protjerivanja. Nakon ove naredbe, u Prijedoru su osnovani logori Keraterm, Omarska i Trnopolje, kroz koje je prošlo 30.000 Bošnjaka i Hrvata, od kojih je više od 3.000 ubijeno, uključujući 102 djece A.
Obilježavanje i poziv na pravdu
Danas se širom Bosne i Hercegovine i regije obilježava Dan bijelih traka, mirnim šetnjama i simboličnim nošenjem bijelih traka na rukama. Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović istakao je da je 31. maj dan sjećanja na jedan od najstrašnijih progona civilnog stanovništva u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Pozvao je na izgradnju spomen-obilježja ubijenoj djeci Prijedora i borbu protiv negiranja i relativizacije zločina B.
Borba za sjećanje
Iako su donesene 56 presuda za zločine u Prijedoru, a otkriveno više od 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, porodice žrtava i dalje traže pravdu i priznanje A.
Dan bijelih traka ostaje simbol borbe protiv zaborava, podsjećajući na važnost sjećanja, istine i pravde.
